Taumafai mo le fomai nifo taeao

O nifo atiina ae e ala i se laʻasaga faigata o loʻo i ai ni mea vaivai, ma isi fesoʻotaʻiga, neula ma ala toto, o loʻo fusia faʻatasi ai ma ituaiga eseese e tolu o sela malo i se vaega tino galue. I le avea ai o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga mo lenei gaioiga, e masani ona faʻaaoga e saienitisi le isumu isisisi, e tupu pea ma faʻafouina i le olaga o le manu.

E ui lava i le mea moni o le isumu incisor na masani ona suesueina i se atinaʻe mataupu, tele fesili taua e uiga i nifo eseese, sela sela ma a latou 'eseʻesega ma sela feaveaʻi tumau pea ona taliina.

Faʻaaogaina le tasi-sela RNA faʻasologa metotia ma gafa sailia, tagata suʻesuʻe i Karolinska Institutet, le Iunivesite Faʻafomaʻi o Vienna i Austria ma Harvard Iunivesite i le USA ua faailoaina ma faʻailoa uma sela sela i isumu nifo ma i le tuputupu aʻe matutua ma tagata matutua nifo .

"Mai sela sela i le matua eseʻese sela matutua na mafai ona matou faʻamatalaina le faʻavasega ala o odontoblasts, lea e faʻatupuina ai dentine - o le malo sela latalata i le pulp - ma ameloblasts, lea e faʻatupuina ai le enamel," fai mai le mulimuli suesuega tusitala Igor Adameyko i le Matagaluega o Physiology and Pharmacology, Karolinska Institutet, ma le fai-tusitala o Kaj Fried i le Matagaluega o Neurosains, Karolinska Institutet. "Na matou mauaina foi ni sela fou ma sela sela i nifo e mafai ona i ai sona vaega e fai i le nifo mataalia."

O nisi o mea na maua e mafai foi ona faʻamatalaina ni vaega faigata o le puipuiga i nifo, ma isi e faʻamalamalamaina le malamalama i le fausiaina o nifo enamel, o le sela sili ona faigata i totonu o tatou tino.

“Matou te faʻamoemoe ma talitonu o la matou galuega e mafai ona faʻavaeina ai ni metotia fou mo le fomaʻi nifo a taeao. Faʻapitoa lava, e mafai ona faʻavavevaveina le televave faʻalauteleina fanua o le toe faʻafomaʻiga o nifo nifo, o se vailaʻau togafitiga mo le fesuiaʻiga o faʻaleagaina poʻo leiloa tino. "

O faʻaiuga ua mafai ona faʻasalalau lautele i le tulaga o suʻesuʻega fesoʻotaʻi-faʻaoga tagata o atusi ma nifo o tagata. Ua talitonu le au suʻesuʻe, e tatau ona latou faamaonia se mea aoga e le gata mo le au fai meaola o nifo ae faapea foi ma tagata sailiili e fiafia i le atinaeina ma le toefaafouina o le biology.

————————–
Tala Punaoa:

Mea na saunia e Karolinska Institutet. Faʻaaliga: Aano ono mafai ona faʻasaʻoina mo sitaili ma le umi.


Taimi Post: Oketopa-12-2020